Nemogućnost
postizanja
ili održavanja erekcije adekvatne za spolni odnos
zovemo erektilnom disfunkcijom (ED).
Smatra se
da oko polovica muškaraca nakon četrdesete godine života
pati od nekog stupnja erektilne disfunkcije.
Erektilna
disfunkcija vrlo je učestala među muškarcima srednje i
starije životne dobi. S obzirom na tu učestalost još
uvijek se malo govori o toj temi i ona je svojevrsni
tabu.
Iako to nije smrtonosna bolest, ED može znatno
narušiti psihofizičko, ali i socijalno zdravlje
muškarca. Pod time podrazumijevamo osjećaj manje
vrijednosti, osjećaj krivnje, povlačenje u sebe,
izbjegavanje kontakata s osobama suprotnog spola, itd.
Razloge „tabuiziranja" ED-a nalazimo u tome što je naše
društvo još uvijek konzervativno po tom pitanju, ljudi
nisu
dovoljno
educirani, a postoji i veliki utjecaj vjere.
Smatra se
da oko polovica muškaraca nakon četrdesete godine života
pati od nekog stupnja erektilne disfunkcije. O primarnoj
disfunkciji govorimo ako od početka stupanja u spolne
odnose postoji ED, a o sekundarnoj ako je nastala
naknadno.
Uzroci ED-a
mogu biti psihogene ili organske naravi no najčešće se
radi o njihovoj kombinaciji. Neki od psihogenih uzroka
mogu biti
gubitak libida
(spolne želje), poremećaj intimnosti, stres, strah
od neuspjeha, sram, problemi u komunikaciji s partnerom,
gubitak povjerenja u partnera...
Budući da
erekciju također možemo opisati kao fenomen koji je pod
kontrolom vaskularnog, neurogenog i hormonalnog sustava,
u svakom navedenom sustavu možemo pronaći organske
uzroke ED-a.
Neurogena
ED može nastati zbog bolesti središnjeg ili perifernog
živčanog sustava (ozljede, kirurški zahvati u abdomenu i
maloj zdjelici, upale, šećerna bolest, epilepsije,
kronični alkoholizam, tumori, Parkinsonova bolest,
cerebrovaskularni inzult, Alzheimerova bolest...).
Neki od
razloga arteriogene erektilne disfunkcije uključuju
aterosklerozu, visoki krvni tlak, šećernu bolest,
pušenje, hiperkolesterolemiju, ozljede u maloj zdjelici
i ozljede penisa, zračenje u području zdjelice i slično.
Venogena
ED nastaje onog trenutka kada je odljev krvi iz penisa
veći od priljeva. Takvo stanje može nastati zbog ozljeda penisa,
Peyroniejeve bolesti ili šećerne bolesti.
Smanjena
razina testosterona u krvi, bilo da je riječ o primarnom
ili sekundarnom hipogonadizmu, rezultirat će
smanjenim libidom, a
time i ED-om. Neki lijekovi koji se propisuju za,
nazovimo ih, „svakodnevne bolesti" (povišen krvni tlak,
gastritis, depresija...) mogu izazvati
probleme s erekcijom.
Neki od njih su beta-blokatori, cimetidin, tiazidski
diuretici, estrogeni, antiandrogeni, spironolakton,
anksiolitici, antidepresivi i antipsihotici.
Prehrana bogata
mastima, slabija tjelesna aktivnost, pušenje i
alkohol, također su rizični čimbenici za nastanak ED-a.
Izvor:
www.plivazdravlje.hr
